„Nayantarina ogrlica“ o težnjama srednje klase: Jaydeep Sarkar

„Najantarina ogrlica“ Džejdipa Sarkara prikazuje svakodnevicu života, za koju reditelj kaže da je njegovo zapažanje o srednjoj klasi i njihovim ambicijama.

nayantara ogrlica, nayantara ogrlica, nayantara ogrlica kratki film, konkona sen sharma, konkona sen sharma nayantaras ogrlica, Tilotama Shome, Tilotama Shome filmovi, Tilotama Shome vesti, konkona, kratki filmovi konkona, konkona sen, Tilo shar

Džejdip Sarkar je osnovnu ideju za svoj kratki film dobio iz novinskog izveštaja iz 2012. o čoveku, koji je ubio svoju porodicu, a zatim izvršio samoubistvo, pošto su bili u dugovima.

Sa povezanim likovima, efektnim kadrovima i pričom u delovima, Nayantarina ogrlica Džejdipa Sarkara prikazuje svakodnevicu života, za koju reditelj kaže da je njegovo zapažanje o srednjoj klasi i njihovim ambicijama.





Jaydeep je osnovnu ideju za svoj kratki film dobio iz novinskog izveštaja iz 2012. o čoveku, koji je ubio svoju porodicu, a zatim izvršio samoubistvo, jer su bili u dugovima.

„Najantarina ogrlica“ je izvučena iz mog posmatranja života i iskustva srednje klase kroz koje svi prolazimo. Posle ranih 1990-ih svet oko nas se potpuno promenio. Cela potreba za trenutnim zadovoljstvom i želja da dobijemo nešto što trenutno nemamo je zamka, rekao je Džejdip za PTI.



[povezan-post]

Никад краја. I ja sam na neki način žrtva toga i prvenstveno to zapažanje je nešto što je bilo u pozadini priče. Osim ovoga, novinski izveštaj koji sam pročitao 2012. je u osnovi bio klica toga, rekao je on.

Kratki film od 20 minuta i 39 sekundi, sa Konkanom Senšarmom i Tilotama Šome u glavnim ulogama, vrti se oko prijateljstva dve žene i njihovih individualnih čežnji za dobrim životom.



Dilema kroz koju prolaze likovi, pretencioznost koju Nayantara (Konkana) pokazuje i težnje koje ima Alka (Tillotama) čine osnovu filma kroz koji je Džejdip želeo da se fokusira na prave žene.

Dve ženske likove u filmu, one su one čije se priče ne pričaju, bilo da se radi o televiziji ili filmovima. Postoji određena vrsta kalupa u koji se uklapaju ženski likovi. Na televiziji su domaći, koji su veoma zadovoljni kuhinjskom politikom, rekao je on.

U filmovima su bomboni za ruke. Veoma retko postoji „Engleski Vingliš“ ili „Kraljica“. Dakle, želeo sam da se fokusiram na normalne žene srednje klase. Smatrao sam ih veoma fascinantnim i odlučio sam da pričam o njima.



O neobičnom, ali savršenom kastingu, reditelj je rekao da su obe glumice u petlji od početka projekta i da bi voleo da sarađuje sa njima na filmu.



Tilotama i ja smo dugo pričali o ovoj priči, čak i pre nego što je odlučila da se pridruži. Bila je veoma uzbuđena zbog tog dela jer je bio lak.

Konkana i ja se poznajemo. Ljudi su je videli kako igra uloge koje imaju poentu da dokažu. Želeo sam da glumi nekoga ko je plitak i koji je sustigao izgled. Voleo bih da rade sa mnom u celovečernjem filmu, rekao je.

Pisac-reditelj smatra da su filmovi postali samo izvor zabave i da niko ne želi da priča o problemima kroz koje prolazi srednja klasa.



Hindski filmovi se uglavnom doživljavaju kao bekstvo. Bilo da je u pitanju publika ili filmski stvaraoci, oni ne žele da svoje svakodnevne probleme vide na ekranu. Bioskop je postao prolaz vremena. Mislim da trenutno nema filmova koji govore o monotoniji života, što smo gledali u filmovima 70-ih. „Žurka“ Govinda Nihalanija je jedan od takvih filmova, koji govori o nama, rekao je.

Džejdip, koji je radio sa rediteljem Sudhirom Mišrom, planira uskoro da snimi dugometražni film po uzoru na ono što su nekada radili Basu Čaterdži i Hrišikeš Mukerdži.

Volim humanističke filmove. Volim priče koje posmatraju ironiju i borbe svakodnevnog života. Volim filmove koji oživljavaju ljudsku nevolju. Uskoro planiram da snimim igrani film koji će sigurno imati realističan pristup, rekao je on.

Топ Чланци

Ваш Хороскоп За Сутра
















Категорија


Популар Постс